Branka Cvjetičanin: Učenje otpora

Branka Cvjetičanin predstavila je dio umjetničkih radova (Human Tower, Motherboard i Made in Lika) nastalih u kontekstu zajednice koji obuhvaćaju teme tranzicije, kulturnog nasljeđa, samo-organiziranja, poratnih urbanih zona, međunarodne politike, digitalne kulture i socijalne angažiranosti. Radovi poput stvaranja virtualne zajednice u sklopu UCXXI – Underground city XXI govore o utjecaju digitalne kulture na stvaranje uvjeta promjene kulturnih politika u lokalnom kontekstu. Kao posljedica tog procesa nastaje međunarodna platforma Rudnici kulture koja povezuje sve bivše rudnike na području SEE (South Eastern Europe) iz koje se razvija i program Regrutnih centara za umjetnike kao direktan rad u zajednicama koje su zbog posljedice tranzicije ostale u limbu neprihvatljivih životnih uvjeta.

Darko Fritz: Umjetnost u javnom prostoru kao agent promjene

Fritz u svom umjetničkom radu koristi razne medije kritički prateći razvoj tehnologije koja mijenja društvo. Od 1987. nadalje ostvaruje i niz projekata u javnom prostoru, u netipičnim medijima kao što su preuređeni ulični izlozi obrtnika (LDOLDC), prijenos video slike uživo i preko interneta (Keep the Frequency Clear, End of the Message, space=space), regulacija tramvajskog prometa (time=money=time=) i billboardi u blizini državnih granica (Migrant Navigator). Radovi iz serije hortikulturnih instalacija Internet Error Messages postavljeni su u raznim prostornim i socijalnim kontekstima, u rasponu od pustinje, parkova do središta urbanih prostora. Neki od radova napravljeni su od jestivih biljaka te otvoreni građanima za korištenje.

Boris Šitum: Stvarniji od stvarnosti

Kroz svoje kratko izlaganje namjeravam prezentirati dio naših akcija i događanja u proteklih 10-ak godina. Od samog osnivanja udruge odlučili smo se na djelovanje iz tzv. „off“ pozicije. Sve projekte organiziramo na području gradskog kotara Trstenik. Sam naziv udruge (KVART) zapravo je ime bez imena, ono je univerzalna odrednica pripadnosti određenoj gradskoj četvrti. Od naše prve izložbe 2006. g. pa do današnjih dana naši susjedi i prijatelji ravnopravni su sudionici i nerijetko inspiracija i povod za pojedine akcije. Kroz nekoliko video zapisa naših izložbi, te kroz fotografije prostornih intervencija, pokazat ću vam fragmente istinite ljubavne priče od koje zastaje dah.

Skripta: Uključivanje zajednice/Angažirane umjetničke prakse

François Matarasso: Participativna umjetnost i društvene promjene – Što, kako i zašto

Zašto mislimo (ili se nadamo) da participativna umjetnost polučuje učinak? Kakve pretpostavke čine podlogu takvog očekivanja? Koji su dokazi njegove istinitosti? Kakve obaveze donosi? Stvaraoci politike, donatori, planeri i umjetnici, svi naizgled imaju potpuno drugačija očekivanja od participativne umjetnosti. Često se javlja uvjerenje da bi ona trebala dovesti do društvenih promjena i dolazi do pretpostavke da je takva promjena ne samo moguća već i provediva. No istina je puno složenija jer nitko nema ni približno takvu kontrolu nad umjetnošću kakvu to uvjerenje da naslutiti, niti bi je trebali imati. Ovo će predavanje pružiti pogled na povijest i zamke razgovora o društvenom utjecaju te predložiti neke načine za njegovo postizanje.

Andrej Mirčev: (Neo)liberalni izazovi angažirane umjetničke izvedbe

Predavanje nastoji problematizirati i reflektirati emancipacijski karakter angažiranih umjetničkih izvedbi, propitujući u kojoj mjeri i kada ideja angažmana biva interpelirana neoliberalnom ideologijom te kada umjesto promjene služi održavanju društvenog statusa quo. Imajući u vidu trenutni kontekst zaoštrenog ideološkog, klasnog i nacionalnog antagonizma, svjedoci smo nastajanja brojnih umjetničkih praksi, inicijativa, platformi i projekta kojima je zajedničko upravo inzistiranje na društvenom angažmanu. U tranzicijskim uvjetima afirmacije tržišnih modela, sama ta odrednica angažiranih umjetničkih praksi pred dvostrukim je izazovom: kako, s jedne strane, doprijeti do što šireg sloja publike? I na koji se način oduprijeti aproprijaciji od strane struktura moći i instrumentalizaciji političkih elita?

Kristina Leko: Rezime 2018.

U prvom dijelu izlaganja Kristina Leko će kroz nekoliko projekata izraženog edukativnog tj. političko-mancipacijskog karaktera dati pregled svoje umjetničko-participacijske prakse od 1999. do danas. Radi se o projektima: Donji grad Gdan- sk, Gdanjsk 1999. – 2000.; Missing Monuments i Bez spomenika povijesti rada i useljavanja, Graz 2007. – 2013.; Granica (Grenze/Grens), Dinxper- lo/Suderwick, 2014 – 2015. Pritom će postaviti pitanje o mogućnostima i granicama integracije umjetničke proizvodnje u konkretne zajednice. U drugom dijelu izlaganje će poprimiti oblik otvore- nog razgovora, a temeljit će se na analizi faktora neuspjeha projekta KAKO ŽIVI NAROD – IZVJEŠTAJ O PASIVNOSTI – POUČNA IZLOŽBA U 8 CJELINA, 2013. – 2016. – u radu. Projekt velikih političko-emancipatorskih ambicija na tragu poučnih komada B. Brechta te nasljeđa P. Freira i A. Boala, a na temu ekonomije, do sada je autorici privredio minus od 7000 €. S kojim si pravom netko, tko očito nije u stanju budžetirati ni umjetničku proizvodnju, uzima za pravo govoriti o društvenoj promjeni? (...)

Jacqueline Heerema: There is never only one story to tell

Culture is in essence questioning the why and how we negotiate between experiencing and perception of the world that surrounds us. How do we position ourselves in the context of family and heritage, roots and wishful thoughts, even shape our future aims? Everyday we pose these questions, when we raise our children, what believes and rituals do we install in educating the young? What stories do we tell, and how do we manipulate these stories, about our origins and presumed identity? How do we connect to these issues in contact with the people that matter to us? What make-belief worlds do we instill in the young, the future generations that will follow us?

Saša Šimpraga: Modeli uključivanja javnosti

Dva autorska projekta, Virtualni muzej Dotrščina i Seminar za hodače, u značajnim segmentima uključuju javnost kao sudionike u izvedbama umjetničkih radova, odnosno u oblikovanju i provedbi programa. Primjeri u malome mjerilu ukazuju na mogućnosti daljnjeg razvoja participativnih modela na pitanjima aktivističkog angažmana kroz medij umjetnosti i intersektorske suradnje.

Sonja Leboš: Prostor identiteta, prostor interakcije, prostor promjene

Prostor identiteta, prostor interakcije, prostor promjene prva je interdisciplinarna studija zagrebačke četvrti Maksimir. Iz studije su se razvile umjetničko-aktivističke intervencije s ciljem ukazivanja na potencijale Maksimira, te platforma za razvoj umjetnosti u javnom prostoru aRs PUBLICae.